LOGOPEDSKA TERAPIJA

Logopedi rade s djecom i odraslima kojima je potrebna stručna pomoć:

  • Roditelji koji su zabrinuti za komunikacijski i jezično – govorni razvoj svojeg djeteta.
  • Djeca s rizikom za nastanak komunikacijskih i jezično – govornih odstupanja (djeci s neurorazvojnim rizikom)
  • Djeca s komunikacijskim poremećajima u koju spadaju djeca koja imaju teškoće u socijalnoj komunikaciji, socijalnim interakcijama i djeca s ograničenim, ponavljajućim obrascima ponašanja, interesa i aktivnosti.
  • Djeca s jezičnim i govornim poremećajima kod koje se primjećuju teškoće u proizvodnji i teškoće u razumijevanju jezika, neispravan izgovor glasova (artikulacijske teškoće), teškoće čitanja, pisanja i računanja, netečan govor u koji spadaju mucanje i brzopletost, oštećenja sluha, poteškoće žvakanja i gutanja.
  • Djeca i odrasle osobe s cerebralnom paralizom kod kojih je primarni cilj jačanje komunikacijskih sposobnosti sustavima potpomognute komunikacije.
  • Odrasle osobe s poremećajima jezične i govorne komunikacije kod kojih su nastale teškoće govora i jezika kao posljedica oštećenja središnjeg živčanog sustava (traumatske ozljede glave, moždani udar).

Što je potpomognuta komunikacija?

Ova metoda usmjerena je na razvoj i jačanje komunikacijskih sposobnosti djece s poremećajem iz spektra autizma (PSA), poremećajem socijalne komunikacije (PSK),  osobama s traumatskim oštećenjem mozga, afazijom i osobama koje imaju teškoće na području motornog planiranja pokreta artikulatora (npr. apraksija, cerebralna paraliza…).

Potpomognuta (alternativna, augmentativna) komunikacija je skup postupaka i načina  pomoću kojih se komunikacijske vještine pojedinca unapređuju za funkcionalnu i učinkovitu komunikaciju (American Speech-Language-Hearing Association, 2020).

U sklopu potpomognute komunikacije koriste se manualni znakovi, geste, komunikacijske ploče sa simbolima i visokotehnološka pomagala. Uz pomoć tih pomagala djetetu s teškoćama se daje modalitet za komunikaciju, lakšu ekspresiju i razumijevanje poruka u komunikacijskim izmjenama.

Koji oblici potpomognute komunikacije postoje?

Oblici potpomognute komunikacije dijele se na: metode bez pomagala (eng. unaided symbols) i metode uz pomagala (eng. aided symbols). Pomagalo je svako pomoćno sredstvo koje zamjenjuje prirodni govor ili pisanje. U kategoriju metoda bez pomagala spadaju geste, manualni znakovi, facijalna ekspresija i predsimboličke vokalizacije. Prednost metoda bez pomagala je što su neprestano dostupna korisniku te je on,  uz njihovu pomoć, u mogućnosti brzo prenijeti poruku (Ivšac Pavliša i Jurjak, 2021). U kategoriju metoda uz pomagala spadaju: stvarni predmeti, grafički simboli, komunikacijske ploče, komunikacijske knjige i uređaji koji proizvode govor. Metode uz pomagala odnose se na visokotehnološka i niskotehnološka pomagala. Visokotehnološka pomagala sadrže složenu elektroničku ili računalnu tehnologiju (npr. mobiteli, tableti, komunikatori, osobna računala…).  Niskotehnološka pomagala odnose se na jednostavna pomagala kojima nije potrebna električna energija za korištenje (npr. komunikacijske ploče i knjige, grafički simboli, vizualni rasporedi, komunikacijske putovnice) – ovdje pripadaju i metode koje se baziraju na upotrebi grafičkih simbola kao što je PODD (eng. Pragmatic Organisation Dynamic Display).

Kako koristiti potpomognutu komunikaciju kao roditelj?

Kada smo u interakciji s djetetom, potrebno je paralelno koristiti i njegov komunikacijski sustav i tako mu pružili model kako da se koristi svojim komunikacijskim pomagalom. Ako okolina ne modelira uporabu, npr. simbola, dijete neće imati dovoljno prilika naučiti značenje simbola koji reprezentiraju određene lingvističke elemente (imenice, glagole, pridjeve) i neće usvojiti pravila kombiniranja tih simbola u sintaktički i semantički smislenu cjelinu (Shane i sur., 2015). Kako bi se metode potpomognute komunikacije uspješno provodile, potrebno je znati kako odabrati komunikacijsko sredstvo, kako omogućiti razvoj komunikacijskog i jezičnog razvoja i kako potpomognutu komunikaciju uklopiti u svakodnevni život djeteta i njegove obitelji (Rosandić Grgić i Ivšac Pavliša, 2021).

PODD je naziv za komunikacijsku knjigu ili visokotehnološki uređaj u kojem se nalaze simboli za komunikaciju, a oni se koriste u svrhu komunikacije osobe s njezinim komunikacijskim partnerima u svakodnevnom životu.

Autorica PODD metode je Gayle  Porter, logopedinja iz Australije koja je u suradnji s CPEC (Cerebral Palsy Education Centre) ovaj komunikacijski sustav razvijala tijekom više od 15 godina, čime je PODD postao jedinstven primjer pragmatički organiziranog komunikacijskog sredstva koji osigurava autonomnu komunikaciju bilo kojoj osobi koja se suočava s nekim oblikom komunikacijskog odstupanja.

Primjenjiv je na niskotehnološkim i visokotehnološkim pomagalima. Naziv ovog sustava opisuje i njegova glavna obilježja: pragmatička se odnosi na važnost uporabe jezika u socijalne svrhe, organizacija se odnosi na sustavnu organizaciju simbola i riječi, a dinamički zaslon podrazumijeva mogućnost mijenjanja stranica na kojima se nalaze riječi, simboli i izrazi (Popčević 2021). Cilj je osigurati autonomnu komunikaciju odnosno vokabular koji se može koristiti u različitom okruženju, različitoj tematici uz širok spektar različitih poruka. PODD je dizajniran kao alat za komunikaciju koji je koristan u svim situacijama u kojima bi se osoba mogla naći.

Simboli i riječi u PODD knjizi mogu se odabrati metodom pokazivanja prstom, pogledom ili kombinacijom više različitih metoda. Riječi u PODD-u dijelimo na sržne i rubne. Sržni rječnik čine riječi koje se često koriste (zamjenice, glagoli, prijedlozi), a rubni rječnik sastoji se od riječi koje su specifične za određenu situaciju i riječi koje su specifične za pojedinu osobu (Popčević, 2021).  Postoje različite verzije PODD knjiga, odabir adekvatne knjige ovisi o komunikacijskim potrebama pojedinca. Svaka osoba ima različite komunikacijske mogućnosti i preferencije. Upravo zbog toga PODD dolazi u različitim oblicima, ovisno o motoričkim, senzornim i komunikacijskim potrebama korisnika. Te je za odabir adekvatne knjige za pojedinca potrebno učiniti dinamičku procjenu.